Prvi specijalni izvještaj o diskriminaciji u Crnoj Gori nalazi se u postupku usvajanja u Skupštini Crne Gore.
Priprema ovog važnog dokumenta predviđena je planiranim aktivnostima Odbora za ljudska prava i slobode i institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Sadržaj i kvalitet ovog dokumenta ne prati u dovoljnoj i očekivanoj mjeri praktični i politički značaj izvještaja koji ima intenciju da predstavi domaću diskriminacionu praksu, djelotvornost mehanizama borbe protiv diskriminacije i pruži jasnija i konkretnija usmjerenja za poboljšanje ukupne prakse ljudskih prava u budućnosti.
Saopštenje možete preuzeti ovdje.

Savjet za građansku kontrolu rada policije podržao je inicijativu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i Centra za antidiskriminaciju „Ekvista“ (Ekvista) u vezi poboljšanja tretmana osoba sa invaliditetom u svim područnim jedinicima policije i uspostavljanja intenzivnije komunikacije između Uprave policije (UP) sa nacionalnim i lokalnim organizacijama osoba s invaliditetom.

Savjet za građansku kontrolu rada policije smatra da unapređenje senzibiliteta i servisa za postupanje policije i njen rad sa osobama s invaliditetom su ključni za adekvatno preduzimanje i primjenu policijskih ovlašćenja prema specifičnoj društvenoj grupi kao što su osobe s invaliditetom.

Savjet je u svom zaključku naveo da podržava sve naše predloge i da će u okviru svojih aktivnosti u saradnji sa UP i Ministarstvom unutrašnjih poslova doprinijeti njihovoj realizaciji.

Uprava policije i svi njeni službenici trebaju razvijati posebnu i senzibilisanu komunikaciju u radu s osobama s invaliditetom. Odgovorajućim obrazovnim sadržajima, čak i radionicima koje zajednički mogu realizovati organizacije osoba s invaliditetom i policija, treba poboljšati međusobnu komunikaciju između policijskih službenika sa ciljem da ona bude kvalitetnija. Uvažavajući specifičnosti pojedine vrste invaliditeta i poštujući dostojanstvo osobe nužno je da policijajci zanju pravilno komunicirati sa osobama s invaliditetom.

Jedan od strateških razvojnih pravaca policije jeste program „Policija u zajednici“ koji promoviše partnerstvo između građana i njihove policije i podrazumijeva njihov zajednički rad na rješavanju problema u lokalnoj zajednici. Važan dio tih napora moraju biti i osobe s invaliditetom pa je zato posebno važno ojačati kapacitete tzv. policajaca u zajednici i podići osviještenost policijskih službenika o problemima i potrebama s kojima se osobe s invaliditetom susrijeću u svakodnevnom životu. Policajci u zajednici mogu pomoći prevenciju i procesuiranje nasilja nad osobama s invaliditetom bilo da se ono dešava u porodici, na ulici ili u ustanovama u kojima su smještene osobe s invaliditetom.

Ukazano je i na pitanje pristupačnosti policije. Tako je pored obrazovne pristupačnosti Savjet za građansku kontrolu rada policije podržao i izgradnju fizičke dostupnosti službenih prostorija i objekata policije za osobe s invaliditetom. To podrazumijeva nesmetan pristup za korisnike kolica u svim područnim jedinicima policije. Naročito je važna dostupnost kancelarija starješina i menadžmenta policije za OSI. Trenutno u najvećem broju primjera, i pored činjenica da je značajan broj objekata novijeg datuma, dostupnost policije, službenih prostorija i menadžerskog kadra za osobe s invaliditetom nije odgovarajuća.

Konačno Savjet je podržao i predlog UMHCG-a i Ekviste o učešću OSI u policjskoj organizaciji koja nije odgovarajuća. Policijski servis treba učiniti otvorenim i dostupnim za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Ovo je od ključnog značaja ne samo za ukupnu integraciju već i za kvalitetnije obavljanje policijskih poslova i zadataka. Savjet će, kako je najavljeno, javno zastupati zapošljavanje kvalifikovanih pojedinaca s invaliditetom u Upravi policije.

Centar za antidiskriminaciju „Ekvista“ i Centar za građansko obrazovanje konstatuju da je odluka Vlade Crne Gore o obrazovanju Savjeta za zaštitu od diskriminacije donijeta netransparentno i bez konsultacija sa civilnim društvom.
To predstavlja korak nazad u odnosu na praksu koja je postepeno počela da se razvija uspostavljanjem Savjeta za saradnju Vlade sa nevladinim organizacijama.
Posebno zabrinjava činjenica da ovoj odluci nije prethodilo konsultovanje najvažnijih marginalizovanih grupa, posebno osoba s invaliditetom (OSI).
Pozivamo Vladu da povuče svoju odluku i u komunikaciji sa organizacijama civilnog društva i marginalizovanim grupama koje se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom oblikuje njene potrebne izmjene i dopune.
Dodatno zabrinjava pojašnjenje dato iz Vlade, u reakciji na jedinstvene stavove organizacija OSI, da će Savjet za borbu protiv diskriminacije na svojoj prvoj sjednici donijeti odluku o obrazovanju posebnog radnog tijela koje će se baviti zaštititom OSI. Osim što je to ukazuje na odsustvo aktivnog slušanja već se unaprijed najavljuju, kao gotova stvar, buduće odluke tijela koje nije ni konstitusano.
Pozivamo Vladu da umjesto svoje evropske samopromocije pristupi slušanju i uvažavanju potreba i očekivanja diskriminisanih grupa.

Centar za antidiskriminaciju „Ekvista“
Centar za građansko obrazovanje

Spaljivanje distributivnih vozila dnevnika „Vijesti“ sve dok se ne utvrde konkretni počinioci opravdava tvrdnje da je u Crnoj Gori ugroženo poslovanje i sloboda medija kao i nesmetano bavljanje novinarstvom.

Dnevnik „Vijesti“ spada u one medije koji aktivno šire toleranciju prema različitim marginalizovanim grupama. Zato incidenti, poput ovog, predstavljaju i prijetnju podsticanja diskriminacije grupa kojima pripadamo i sa kojima profesionalno radimo.

Biljana Alković, Fondacija za stipendiranje Roma, izvršna direktorka

Milan Šaranović, Centar za antidiskriminaciju „Ekvista“, direktor

Zdravko Cimbaljević, LGBT Forum Progres, izvršni direktor

Akcija za ljudska prava, Centar za antidiskriminaciju „Ekvista“, Centar za građansko obrazovanje, Centar za žensko i mirovno obrazovanje „Anima“, LGBT Forum Progres, Sigurna ženska kuća i Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, traže obustavljanje aktuelne kampanje protiv diskriminacije koju sprovodi Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (MLJMP) u okviru programa „Ostvarivanje ljudskih prava“.

MLJMP se bez opravdanog razloga opredijelilo za preuzimanje vizuelnog identiteta kampanje koja je svojevremeno sprovedena u Hrvatskoj.

Kampanja protiv diskriminacije koja se sprovodi u Crnoj Gori prema našem mišljenju neće proizvesti namjeravane efekte i rezultate upravo zbog neadekvatnih grafičkih i vizuelnih rješenja i njihovog odnosa sa tekstualnim porukama koji stvara konfuziju. Sadržaj poruka kampanje nije konsultovan sa grupama na koje se poruke odnose, a čija je ravnopravnost zapravo trebala biti promovisana ovom aktivnošću MLJMP. Smatramo da je kampanja površna i formalna, te da se ne fokusira na stvarne izazove u prihvatanju ugroženih grupa. Cijenimo da ovako formulisana kampanja ne može doprinijeti poboljšanju položaja diskriminisanih grupa, te da njeno produžavanje predstavlja bacanje novca poreskih obveznika/ca, kao i nastavak poniženja i sistemske diskriminacije ugroženih grupa. U demokratskoj zemlji mišljenje  grupa na koje se odnosi predmetna kampanja bi moralo biti uzeto u obzir.

Zbog izostanka promovisanja borbe protiv rasne diskriminacije protestu se pridružuje i Fondacija za stipendiranje Roma. Najnovija javna istraživanja govore da je prema Romima diskriminacija u Crnoj Gori najizraženija. Ova grupa nije ni obuhvaćena kampanjom protiv diskriminacije.

1. Dio kampanje koji se odnosi na osobe s invaliditetom (OSI) ima slogan „Niko ne mora biti na margini“. Međutim vizuelno rješenje prikazuje suprotno – siluetu osobe s invaliditetom (korisnika invalidskih kolica) kojoj nedostaje jedan dio pošto je na desnoj margini. Ovakvim prikazivanjem građani se dovode u zabludu, jer im tekst poručuje jedno, a grafika potpuno drugo. Takođe, simbol koji označava OSI okrenut je (leđima) i udaljen od simbola koji označavaju ostatak društva od kojeg i zavisi inkluzija OSI. Ovakvo prikazivanje OSI nije primjereno jer kampanja ne treba dodatno da potencira loš položaj u društvu i predstavlja ih sa greškama. Potrebne su podsticajne i inkluzivne poruke i sadržaj. MLJMP moglo je računati na brojne uspješne primjere iz zajednice OSI čije organizacije nijesu konsultovane prilikom planiranja predmetne kampanje.

2. U dijelu kampanje za suzbijanje diskriminacije po osnovu pola prikazana je slika dvije muške i dvije, gotovo nevidljive, ženske figure na crnoj pozadini sa porukom „Gurnute u pozadinu“.  Napominjemo da je rješenje iz originalne kampanje bilo „Gurnute u pozadinu?“, što je problematizovalo, a ne potvrđivalo nedovoljnu zastupljenost žena. Odnos vizuelnog i tekstualnog u crnogorskoj kampanji je na taj način učinjen opasno dvosmislenim jer ovako koncipirana kampanja može nositi poruku ženama da će ih „odnijeti mrak“ ukoliko čine napore da se postojeće stanje promijeni.

3. Dio kampanje za promociju prava LGBT populacije nosi slogan „Nije sve crno-bijelo“, a grafičko rješenje je takvo da prikazuje pet silueta, dvije muške i tri ženske, od kojih su tri crno-bijele, a dvije u bojama duge (jedna muška i jedna ženska), na crnoj pozadini. Smatramo da poruka, i vizuelno rješenje, koje je prati, ne postižu navodni cilj tj. promociju tolerancije. Ni u ovom slučaju se ne prikazuje afirmativni primjer ili neophodna promjena već se samo konstatuje, pod uslovom da je široj javnosti poznato značenje duginih boja,  da LGBT populacija postoji.

Još jednom ističemo da kampanja, ne samo što nije originalna, već je nejasna, neprimjerena i dodatno podstiče diskriminaciju. Javno pozivamo  Ministarstvo za ljudska i manjinska prava da, bez odlaganja, prekine kampanju i odustane od dalje upotrebe spornih rješenja. Očekujemo da se kroz dijalog sa grupama koje trpe diskriminaciju i rade sa marginalizovanim grupama kreiraju nedvosmislena i primjerena rješenja.

Kopija pisma upućuje se i premijeru dr Igoru Lukšiću koji je dužan voditi računa o kredibilitetu i reputaciji Vlade.

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore

Akcija za ljudska prava

Centar za građansko obrazovanje

Centar za žensko i mirovno obrazovanje „Anima“

LGBT Forum Progres

Sigurna ženska kuća

Centar za antidiskriminaciju „Ekvista“

Fondacija za stipendiranje Roma