Produžen rok za prijavljivanje polaznika/ca IV Generacije škole o ljudskim pravima osoba s invaliditetom

Obavještavamo sve potencijalne kandidatkinje i kandidate da je rok za prijavu za pohađanje IV Generacije škole o ljudskim pravima osoba s invaliditetom produžen do 25. marta.

Podsjećamo, Škola traje tri mjeseca. Broj učesnika/učesnica koji će imati priliku da pohađaju školu je dvadeset. Nastava će se izvoditi jednom sedmično, u trajanju od dva sata. Škola se realizuje u okviru projekta “Ka nediskriminaciji osoba s invaliditetom“ koji je finansiran sredstvima od igara na sreću.

Škola o ljudskim pravima osoba s invaliditetom pruža teorijsko i praktično znanje o konceptu ljudskih prava, s posebnim akcentom na prava osoba s invaliditetom. U okviru škole polaznici će biti u mogućnosti da iznesu svoje stavove kroz eseje i diskusije sa stručnim predavačima.

Nakon završene Škole učesnici dobijaju sertifikat, uz uslov da su pohađali najmanje 80% programa.

Pravo učešća imaju kandidati/kandidatkinje koji žele da nauče više o osobama s invaliditetom i njihovim pravima. Kandidati su dobrodošli bez obzira na bilo koje lično svojstvo (pol, nacionalnost, godine, vjeroispovijest, seksualnu orjentaciju, invaliditet i dr.).

Zainteresovani kandidati/kandidatkinje mogu poslati motivaciono pismo sa kraćom biografijom na e-mail: prijava@ekvista.org ili na faks 020/510-456.

Napomena: Odabrani kandidati/kandidatkinje će naknadno biti informisani o početku predavana i drugim pojedinostima.

Kontakt telefon: 020 / 510 456

www.ekvista.org

Oglas za polaznike/ce IV Generacije Škole o ljudskim pravima osoba s invaliditetom

Centar za antidiskriminaciju „EKVISTA“, u partnerstvu sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore raspisuje OGLAS za polaznike IV generacije

ŠKOLE O LJUDSKIM PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM

Škola traje tri mjeseca. Broj učesnika/učesnica koji će imati priliku da pohađaju školu je dvadeset. Nastava će se izvoditi jednom sedmično, u trajanju od dva sata. Škola se realizuje u okviru projekta “Ka nediskriminaciji osoba s invaliditetom“ koji je finansiran sredstvima od igara na sreću.

Škola o ljudskim pravima osoba s invaliditetom pruža teorijsko i praktično znanje o konceptu ljudskih prava, s posebnim akcentom na prava osoba s invaliditetom. U okviru škole polaznici će biti u mogućnosti da iznesu svoje stavove kroz eseje i diskusije sa predavačima.

Nakon završene Škole učesnici dobijaju sertifikat, uz uslov da su pohađali najmanje 80% programa.

Pravo učešća imaju kandidati/kandidatkinje koji žele da nauče više o osobama s invaliditetom i njihovim pravima. Kandidati su dobrodošli bez obzira na bilo koje lično svojstvo (pol, nacionalnost, godine, vjeroispovijest, seksualnu orjentaciju, invaliditet i dr.).

Zainteresovani kandidati/kandidatkinje mogu poslati motivaciono pismo sa kraćom biografijom najkasnije do 18. marta 2013. godine, na e-mail: prijava@ekvista.org ili na faks 020/510-456.

Napomena: Odabrani kandidati/kandidatkinje će naknadno biti informisani o početku predavanja i drugim pojedinostima.

Kontakt telefon: 020 / 510 456

www.ekvista.org

JAVNI POZIV – Svim zainteresovanim licima na teritoriji Crne Gore za prijavljivanje nepristupačnih objekata i površina u javnoj upotrebi

Centar za antidiskriminaciju „Ekvista“‘ u okviru projekta „Ka nediskriminaciji osoba sa invaliditetom“ sprovodi aktivnosti koje se odnose na prilagođavanje objekata i površina u javnoj upotrebi osobama smanjene pokretljivosti i osobama sa invaliditetom. Projekat obuhvata niz koraka od kojih inicijalni predstavlja prikupljanje informacija o objekatima i površinama u javnoj upotrebi koji nijesu prilagođeni za korišćenje osobama smanjene pokretljivosti i osobama sa invaliditetom dok je krajnji oblik zaštite, pokretanje postupka pred nadležnim sudskim organom protiv vlasnika/korisnika objekta/površine koji i nakon upozorenja iste ne prilagode na zakonom predviđen način.

Naime, Zakon o zabrani diskriminacije, član 18 stav 2 naglašava da nedostupnost prilaza objektima i površinama u javnoj upotrebi licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom, odnosno onemogućavanje, ograničavanje ili otežavanje korišćenja navedenih objekata, na način koji nije nesrazmjeran teret za pravno ili fizičko lice koje je dužno da to omogući, smatra se diskriminacijom.

Takođe, u članu 8 Zakona o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom je propisano da se diskriminacijom lica sa invaliditetom, po osnovu invaliditeta, u korišćenju objekata i površina u javnoj upotrebi smatra:

  1. nedostupnost objekata i površina u javnoj upotrebi;
  2. onemogućavanje pristupa,kretanja, boravka i rada u objektima u javnoj upotrebi.

Objekti u javnoj upotrebi taksativno su navedeni članom 4 stav 2 Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom a to su objekti:

  • vaspitne, obrazovne i kulturne namjene;
  • zdravstvene, rehabilitacione, socijalne i dječje zaštite;
  • sportsko-rekreacione, trgovačke, ugostiteljske i turističke namjene;
  • poštanske, telekomunikacione i saobraćajne namjene;
  • zakonodavne, sudske, upravne i slične namjene;
  • objekti za vjerske obrede i vjerske poslove;
  • objekti u kojima često borave lica sa invaliditetom;
  • prostori i površine javne namjene i slično.

Površine u javnoj upotrebi su parkovi, trgovi, javne saobraćajnice, staza u parku, dječjem igralištu i na šetalištu; pješački prolaz, pasarela i pješački most; ulični prelaz i sl.

Naglašavamo da su pravna lica obavezna da omoguće korišćenje prilaza objektima i površinama u javnoj upotrebi licima smanjene pokretljivosti i licima s invaliditetom. Novčana kazna za prekršaj ove vrste iznosi od 11.000€ do 16.500€ shodno članu 34 Zakona o zabrani diskriminacije.

Svi zainteresovani građani svoja zapažanja o nepristupačnosti objekata i površina u javnoj upotrebi mogu prijaviti našoj kancelariji slanjem popunjenog formulara (dostupan na web sajtu: www.ekvista.org) putem e-maila: pristup@ekvista.org ili faksa na broj: +382 20 510 456.

Formular za prijavljivanje nepristupačnih objekata i površina u javnoj upotrebi

Ka nediskriminaciji osoba s invaliditetom

Ovaj projekat, nastavak je nastojanja Centra za antidiskriminaciju „EKVISTA“ da doprinese unapređenju položaja osoba sa invaliditetom kroz istraživanje, publikovanje, smanjenje stepena diskriminacije, osnaživanje ovih osoba da se bore za svoja prava i unaprjeđenjue kvaliteta njhovog života. Projekat se finansira sredstvima od igara na sreću.

Osobe s invaliditetom u Crnoj Gori su svakodnevno diskriminisane, samom činjenicom da država još uvijek nije obezbijedila pristupačnost svim javnim objektima u kojima se pružaju usluge građanima, a posebno zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, centrima za socijalni rad, sudovima, ministarstvima i drugim organima, organizacijama i ustanovama. Nemogućnost pristupa informacijama, obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenim uslugama predstavlja ujedno i kršenje njihovih osnovnih ljudskih prava.

Pristupačno okruženje ključan je element u ostarivanju društva zasnovanog na ravnopravnosti, a to znači da je pristupačnost briga svih, a ne samo briga manjine. Ovaj problem treba posmatrati kao pitanje koje se tiče ljudskih prava osoba s invaliditetom i cijelokupnog društva. Socijani model invalidnosti podržava takav koncept smatrajući da je odgovornost društva da se uklone sve vrste prepreka koje postoje kako bi se osobama s invaliditetom osigurao ravnopravan pristup i učešće.

Jedan od problema sa kojim se suočavau osobe s invaliditetom je niska svijest društva o njihovimpravima, mogućnostima i potrebama. Slika koju je dugogodišnja primjena medicinskog modela stvarala o osobama s invaliditetom ostavila je u svijesti osoba bez invaliditeta brojne predrasude na osnovu kojih oni razmišljaju i ponašaju se prema osobama s invaliditetom, nerijetko vršeći diskriminaciju pojedinaca s invaliditetom.

Sa druge strane osobe s invaliditetom često nijesu upoznate sa svojim pravima zbog raznoraznih prepreka s kojima se suočavaju u svakodnevnom životu. Posljedice za osobe s invaliditetom su višestruke. Šira društvena zajednica, odnosno pojedinci bez invaliditeta često ne znaju kako prići osobi s invaliditetom, kako komunicirati s njom, pružiti podršku/pomoć plašeći se da je ne povrijede ili na neki način izazovu neprijatnost. To samo po sebi nije dobro jer dovodi do teško otklonjivih posljedica kao što je to socijalna distanca, netolerancija, čak i segregacija.

Ovo povlači nesenzibilnost društva u cjelini prema OSI, što se manifestuje kroz donošenje odluka koje negativno utiču na ove osobe.

Stoga, projekat – Ka nediskriminaciji osoba s invaliditetom ima za cilj smanjenje stepena diskriminacije sa kojom se susrijeću osobe s invaliditetom, osnaživanje osoba s invaliditetom da se bore za svoja prava, kao i povećanje nivoa svijesti javnosti o ljudskim pravima osoba s invaliditetom, kroz podizanje svijesti, praćenje i predlaganje konkretnih aktivnosti koje će voditi u tom smjeru.

Ovim programom želimo da doprinesemo smanjenju socijalne distance između osoba bez i osoba s invaliditetom, informisanju osoba s invaliditetom o njihovim pravima, podizanju svijesti šire javnosti o pravima osoba s invaliditetom, kao i širenju kulture ljudskih prava uopše na način što ćemo organizovati dvije generacije Škole o ljudskim pravima osoba s invaliditetom.

Osim smanjenja socijalne distance želimo da doprinsemo i smanjenju diskriminacije sa kojom se osobe s invaliditetom susrijeću u svakodnevnom životu u vidu arhitektonske nepristupačnosti na način što ćemo odgovarajućim aktivnostima podsticati vlasnike/korisnike objekata u javnoj upotrebi da ih učine pristupačnim za osobe s invaliditetom.

Direktna ciljna grupa ovog programa su osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditeta, kao i vlasnici/korisnici objekata u javnoj upotrebi, a indirektna ciljna grupa je društvo u cjelini.

Direktnu korist od rezultata ovog projekta imaće sve osobe s invaliditetom, prvenstveno zbog veće mogućnosti ostvarenja njihovih prava, što će takođe biti od velikog značaja i za društvo u cijelini.

Aktivnosti ovog projekta su:

1. Škola ljudskih prava osoba s invaliditetom

Cilj škole je upoznati polaznike/ce sa međunarodnim princima, instrumentima i dobrim praksama u oblasti ljudskih prava osoba s invaliditetom, domaćim zakonodavstvom i stanjem u oblasti prava osoba s invaliditetom, kao i stimulisanje učesnika/ca da se aktivnije uključe u borbu za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom. Predavanja na školi se održavaju jednom nedjeljno u trajanju od dva sata sa kratkim pauzama u periodu od tri mjeseca. Predavači na školi su eminentni stručnjaci, univerzitetski profesori, aktivisti za ljudska prava, treneri Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore i drugi.

Obaveza je svakog učesnika odnosno učesnice da prisustvuje minimum 80% predavanja, i da u grupi ili samostalno napiše esej na zadatu temu, kako bi bio/la u mogućnosti da dobije sertifikat.

 2. 6 koraka ka pristupačnosti i nediskriminaciji

Ova aktivnost se sastoji od šest koraka koji bi trebalo da dovedu do poboljšanja stanja u oblasti pristupačnosti. Ovo je metodologija koju smo razvili na osnovu dosadašnjeg iskustva i koju ćemo primjenjivati u budućem radu:

  1. Prikupljanje podataka o nepristupačnim objektima – putem web sajta gdje će biti postavljen poziv za prijavljivanje nepristupačnih objekata, putem e-maila i telefona.
  1. Informisanje vlasnika/korisnika o neophodnosti činjenja pristupačnim objekata u javnoj upotrebi kroz dostavljanje informativne brošure.
  1. Prećenje (monitoring) procesa prilagođvanja.
  1. Četvrti korak se odnosi na upozoravanje vlasnika da mogu da snose posljedice usljed nečinjenja pristupačnim objekta u svom vlasništvu, ukoliko se pokrene proces pred sudom. Istovremeno ovaj korak uključuje i obraćanje Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, koji će pokrenuti odgovarajući postupak.
  1. Praćenje procesa pred institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i kasniji monitoring ispunjavanja preporuka dobijenih od Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
  1. Šesti korak podrazumjeva pokretanje sudskog postupka protiv vlasnika objekata u javnoj upotrebi zbog diskriminacije. Ovaj korak koji će se primijeniti ukoliko vlasnik/korisnik objekta u javnoj upotrebi ne preduzme odgovarajuće aktivnosti kako bi objekat učinio pristupačnim. Ovaj korak u sastavu ovog programa podrazumjeva samo pokretanje, a ne vođenje sudskih postupaka.